Udruženje za bolji Vršac

GrupaGradjanaBaner

Udruzenje za bolji Vrsac

Udruzenje za bolji Vrsac

Zajedno ZA BOLJI VRŠAC!

Državna revizorska institucija (DRI), nakon objavljivanja poslednjeg izveštaja o reviziji finansijskih izveštaja i pravilnosti poslovanja za 2012. godinu, podnela je prekršajnim sudovima 166  zahteva za pokretanje prekršajnog postupka,  a nadležnim tužilaštvima  17 prijava za privredni prestup i 35 krivičnih prijava. Prijave su podnete protiv više od 200 odgovornih lica.

DRI je podnela zahteve za pokretanje prekršajnog postupka zbog nepoštovanja pojedinih odredbi  Zakona o budžetskom sistemu, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o radu, Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, Uredbe o budžetskom računovodstvu.

Krivične prijave protiv odgovornih lica, DRI je podnela zbog preuzimanja obaveza iznad iznosa određenih aproprijacijama koje su im odobrene za određene namene u budžetskoj godini, protivzakonite naplate i isplate, nesavesanog rada u službi, kao i krivičnog dela falsifikovanja službenih isprava.

DRI je podnela prijave protiv sledećih funkcionera i zaposlenih u opštini Vršac:

PREKRŠAJNE:

- Čedomir Živković, predsednik opštine,
- Dragoslav Đurđev, v.d. direktor, Javno preduzeće „Varoš“, od 29.05.2012. godine
- Nenad Nišević, direktor Javno preduzeće „Varoš“ do 28.05.2012. godine
- Jovan Knežević, načelnik opštinske uprave,
- Nikolaj Činč, šef računovodstva,
- Željko Lučić, direktor, „Invest stan“ d.o.o.

KRIVIČNE:

Dragoslav Đurđev, v.d. Javno preduzeće „Varoš“, od 29.05.2012. godine


Opširnije možete pročitati na sajtu Državne revizorske institucije kliknite OVDE

subota, 30 novembar 2013 12:32

BUDŽET JE OGLEDALO VLASTI

Odlučivanje o budžetu jedan je od najvažnijih poslova lokalne skupštine. Ali, budžet je i ogledalo vlasti, koji pokazuje čime se vlast bavi, koji su joj prioriteti i dometi i uopšte, o kakvoj vlasti se radi.

Kada je krajem prošle usvojen budžet za 2013. godinu, lokalna vlast predstavila ga je kao razvojni. Već u junu, kod prvog rebalansa, videlo se da su prihodi manji od planiranih, a tekuća potrošnja, koju čine plate zaposlenih, usluge, dotacije, socijalna zaštita, kamate i kazne – veća od plana.

Drugim rebalansom, koji je Skupština opštine izglasala na poslednjoj sednici, vlast je priznala surovu i bolnu istinu, da postoji ogromna razlika između onog što je na početku godine obećala da će raditi i stvarno urađenog.

Kao odgovorni ljudi hoćemo da kroz svetlo činjenica pogledamo šta se dešavalo sa budžetom tokom godine. A činjenica je da se svakim rebalansom planira sve veća tekuća potrošnja, koja je za čak 170 miliona dinara veća nego što je na početku bilo planirano (sa 1,44 na 1,61 milijardu dinara).

Zato su investicije sve manje (sa 512 na 495 miliona dinara), iako rastu samodoprinos, krediti i sredstva dobijena od drugih nivoa vlasti. Ovo se dešava zato što se tekući prihodi, prvobitno namenjeni za investicije, stalno preusmeravaju u potrošnju. Tako je od početka godine 85,7 miliona dinara investicija pojela potrošnja, a samodoprinos, kao dodatno opterećenje građana i krediti kod banaka, praktično su jedini izvori za to malo što se radi.

Šta nam ova kratka analiza budžetskih činjenica govori o karakteru vlasti u Vršcu? Govori da imamo lošu i rasipničku vlast, koja se bavi namirivanjem ličnih interesa svojih učesnika i zloupotrebom javnog novca u cilju sopstvenog opstanka na poziciji.

Na plate sve većeg broja zaposlenih u opštini i njenim ustanovama i na razne usluge troši se više nego što se ima, a na kraju se zakida na investicijama, na onome što je poboljšanje kvaliteta života građana. Kada se novac za investicije potroši na plate i usluge, onda se uzimaju, u suštini bespotrebni krediti da bi se ipak nešto izgradilo. Vlast tako manipuliše budžetom i kupuje podršku svojih odbornika i svih drugih čiji se interes ostvaruje kroz ovaj zatvoreni mehanizam.

Suočen sa ovim činjenicama, a nemajući nikakav smislen odgovor, predsednik opštine je na sednici skupštine uporedio našu opštinu sa drugima, pominjući Alibunar i Plandište, zaključivši da Vršac nije tako loš i da ide u dobrom pravcu. Ova izjava pokazuje da sadašnja vlast nema ni svesti ni želje da preokrene ovaj nepovoljan tok.

To je očekivano, jer je njen glavni pokretač lični, a ne javni interes. Sa takvim stavom sledeća faza može biti samo uzimanje kredita i zloupotreba samodoprinosa da bi se zadovoljila tekuća potrošnja.


Dejan Maksimović
Samostalni odbornik u SO Vršac

 Budzet-tabela-manja

četvrtak, 14 novembar 2013 07:00

ŽAŠTO JE VRŠAČKA PIVARA BANKROTIRALA?

Vršačka pivara je marta ove godine otišla u stečaj jer, uprkos otpisu 480 miliona dinara duga prema državi, nije uspevala da ispoštuje sve svoje obaveze.

U stečaju, pozitivno su poslovali, izmirivali su svoje obaveze i redovno uplaćivali zarade, iako je proizvodnja redukovana na mogućnosti preostalih 59 zaposlenih.
Kraj za Vršačku pivaru koja je dobitnik 40 međunarodnih priznanja

Za to treba pohvaliti generalnog menadžera Ljiljanu Dobrosavljević i odbor poverilaca, potvrđuje predsednik Zoran Kovrlija, koji je podržavao stav da ovo preduzeće treba i može da izađe iz stečaja. Ali, lenjost, nadobudnost ili neznanje mladog stručnjaka Agencije, Saše Radulovića, koštala ih je svega što imaju.

On je, najkasnije 90 dana od otvaranja stečaja morao da dostavi plan reorganizacije. Stručnjak Agencije to nije učinio, niti je zatražio odlaganje, što je potvrdila predsednica Trgovinskog suda u Pančevu Speranca Jančić, koji je, po zakonu, oglasio bankrot. I tu je kraj istorije najstarije pivare u Srbiji (osnovana 1702) koja je nekada zapošljavala 600 radnika. Pominjanje žalbe Višem apelacionom sudu ne zaslužuje komentar.

To nije prvi put da je Agencija za privatizaciju uticala na sudbinu Vršačke pivare.
Oktobarske promene 2000. godine dovele su u Vršačku pivaru (dobitnika 40 Monde selection priznanja) finansijsku policiju i inspektore za privredni kriminal.

Tragali su više meseci, a jedini rezultati bili su pad proizvodnje, svađa među preostalih 450 radnika i smena nekoliko direktora. Tavorili su do 2003. godine, kada je konverzijom obaveza po osnovi poreza i akciza u visini od 14,4 miliona evra država postala vlasnik 91,1 odsto kapitala Vršačke pivare.

Godine 2005, posle višegodišnjeg zavlačenja nazvanog “izbor savetnika”, Agencija za privatizaciju prvi put se ogrešila o Vršačku pivaru. Prodala ih je beogradskoj firmi Unionmarket.

Cena Pivare, kapaciteta 350.000 hektolitara piva i 100.000 hektolitara soka, u čijem sklopu su i Limenkara koja na sat napuni od pet do osam hiljada limenki, kao i ekskluzivni restoran “Pivnica”, bila je basnoslovnih 5.000 evra (?!). Istina, opterećivali su ih višemilionski dug (u evrima) i hipoteke na sve nekretnine. U Pivari je tada bilo oko 270 zaposlenih.

Početkom 2006. većina radnika štrajkovala je skoro dva meseca i tražila od Agencije za privatizaciju da raskine kupoprodajni ugovor. Posle saznanja da vlasnici, uz savetodavce iz Agencije, razgovaraju za novim “strateškim partnerom” prekinuli su štrajk i vratili se u proizvodnju.

Marta te godine Agencija za privatizaciju se drugi put ogrešila o vršačke pivarce, jer je dozvolila da uđu u sistem “Swisslion Takovo”, pod imenom “SL pivara”. Polovinom 2009. država je raskinula i ovaj kupoprodajni ugovor – zbog nepoštovanja obaveza kupca. Posle uvođenja poslovne revolucije Rodoljuba Draškovića, vrhunskog biznismena koji ni brend poput “eurokrema” nije sačuvao u Srbiji, u Vršačkoj pivari ostalo je svega 70 radnika i gomila nenaplaćenih problema.

Aprila ove godine zainteresovanost za Vršačku pivaru pokazao je italijanski biznismen Roberto Sperandio koji 14 godina uspešno posluje u susednoj Rumuniji. Nije našao zajednički jezik sa Radulovićem, pomenutim stručnjakom Agencije za privatizaciju, a da li se i to ikome može računati kao “greh”...

Maja, na 77. novosadskom sajmu poljoprivrede, pivara u stečaju nagrađena je peharom za visok kvalitet piva, zlatnom medaljom za crno „cofman“ pivo, i sa dve srebrne medalje za svetla piva „šampion“ i „cofman“.

Cela priča oko Vršačke pivare, naravno, poprimila je i političku dimenziju, pa stranački prvaci, saosećajući u bolu sa (ne)zaposlenima, traže odgovornost oponenata. Međutim, izgleda da javnost mnogo bolje zna šta se dešava.
Uveliko se priča da su veliki srpski biznismeni zainteresovani za zemlju Vršačke pivare u centru grada.

K ažu da ima veliku vrednost, pored protiče Dunav, te da se na takvoj lokaciji (ceo gradski blok) mogu izgraditi sasvim pristojni megamarketi ili višespratnice. Javnost ne zanima čija je “stručnost” zaključala katanac na Vršačkoj pivari, zanima ih – kod koga je ključ?

Autor: Aleksandar Čupić

petak, 18 oktobar 2013 18:32

MAKSIN ODGOVOR VRŠAČKOM SNS-u

Povodom mog izlaganja na sednici SO Vršac, kada sam javno ukazao na izigravanje obaveze plaćanja poreza u iznosu od 60 miliona dinara, koje AD „Milenijum“ duguje opštini Vršac, a u režiji predsednika opštine, ničim prozvan i izazvan, javio se Opštinski odbor SNS svojim saopštenjem. Tada sam motive za odluku da se dug Milenijuma prema opštini konvertuje u kapital u vlasništvu opštine, prepustio savesti lokalnih čelnika. Neko iz SNS se u tome prepoznao, te ga je uznemirena savest navela da mi odgovori. Time je postigao dve stvari – u malo reči uspeo je da napiše mnogo besmislica, a drugo, nesvesno je potvrdio sve ono o čemu sam govorio i pisao.

U tom, u svakom pogledu neukom saopštenju, OO SNS nije ni pokušao da opovrgne bilo koju moju tvrdnju, zato što je sve što sam rekao i napisao – istina. Saopštenje je započeto odbranom interesa AD „Milenijum“, kao da ga je pisao član njegovog menadžmenta, a ne član stranke na vlasti koji bi sa te pozicije trebalo da štiti javni interes, a ne privatni. Otpisom duga, Milenijum je za sebe napravio odličan posao. Da nije tako, akcionari bi, kako stoji u saopštenju, pokrenuli „mehanizme zaštite prava“. Međutim, kao odbornika, mene mnogo više zanima interes opštine, te sam u svom izlaganju ukazao na štetu nanetu budžetu opštine, a na korist do skoro privatne firme, kojoj je poreski dug otpisan. OO SNS se ni na sednici skupštine, ni u saopštenju, ovim problemom nije bavio.

Predložene su i „mere“ za oporavak Milenijuma. Skoro sve su menadžerske mantre i bajalice koje neupućen narod treba da ubede kako će tamo da se radi nešto mnogo pametno. Šta je do ulaska SNS u vlast sprečavalo menadžment Milenijuma da se „profesionalizuje“, definiše „prelomne tačke“ i „izlazne strategije“? Možda je preuzimanje štamparije u Jasenovu, najprofitnijeg dela Milenijuma, od strane jednog člana vršačke SNS dva meseca pre potpisivanja koalicije sa Vršačkom regijom – jedna takva „izlazna strategija“?

Ako je ova konverzija dobra po interese opštine, predlažem da se predsednik opštine, članovi veća i svi drugi funkcioneri nagrade. Neka im se plata stimulativno poveća 3 puta! Ali umesto u novcu, u celosti da se isplaćuje u „deonicama XI emisije“, upravo tim kojima je Milenijum „prebio“ dug sa opštinom. Neka ih gospoda dobiju umesto plate, unovče na tržištu hartija od vrednosti, neka i zarade na njima. Oni koji su osmislili ovu manipulaciju, naravno, znaju da te deonice ne vrede ćorav dinar. Da nije tako, Milenijum bi ih, kao društvo kapitala, prodao na tržištu i platio dug. Upravo zato što su deonice na tržištu bezvredne, Fondacija ih je tako lako poklonila, a Milenijum emitovao nove, poturajući ih opštini umesto stvarnog novca koji joj duguje.

Lokalni SNS je ovu mahinaciju podržao u Skupštini. Umesto da sledi politiku svog stranačkog vrha u odlučnoj borbi za pravnu državu, lokalni SNS je preuzeo ulogu advokata, pomagača i zaštitnika onih koji su oštetili opštinu za 60 miliona dinara. Kada se uoči kolika je razlika između stavova vrha SNS i ponašanja njenog odbora u Vršcu, poziv da se „svi koji rade na štetu interesa građana sankcionišu kroz mehanizme pravne države“, zvuči mlako, dvolično, na nivou „populizma i političkog marketinga“. Upravo je takav odnos bio razlog mog razlaza sa OO SNS pre godinu dana.

subota, 28 septembar 2013 14:13

PARTNERSTVOM DO POSLA

Banatski turistički klaster započeo je realizaciju projekta “Partnerstvom do inovativne turističke ponude opština Vršac, Plandište, Alibunar i Bele Crkve”, zvaničnom konferencijom održanom u Hotelu Srbija.

Menadžerka projekta Bojana Brajkov je otvarajuči konferenciju za štampu rekla da projekat treba da pokrene ubrzani razvoj lokalnih mikro i malih preduzeća, preduzetničkih radnji, porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, zadruga i udruženja koja se bave turizmom kako bi se u opštinama Vršac, Plandište, Alibunar i Bela Crkva  razvila turistička industija i otvorilo što više novih radnih mesta.    

Ona je naglasila da projekat ima za cilj podizanje prometa i jačanje konkurentnosti turističkog poslovnog sektora u opštinama Vršac, Plandište, Alibunar i Bele Crkve.

Miroslav Stupar, kao saradnik na projektu rekao je da je istraživanjem utvrđeno da poslovni turistički sektor opština Vršac, Plandište, Alibunar i Bela Crkva nemaju zajednički turistički proizvod i zajednički nastup na izbirljivom turističkom tržištu Srbije i Evropske Unije pa je zbog tog raloga pokrenut projekat kako bi se taj nedostatak otklonio.

Takođe je Miroslav Stupar u svom izlaganju, pored prezentovanja aktivnosti projekta, rekao da će turistički poslovni sektor u pomenutim opštinama, učestvovanjem u projektu, imati prilike da inovira svoju ponudu i da primenom savremenih marketing internet tehnologija pospeši prodaju i povečanje prihoda svoje firme.

Na kraju konferencije za štampu Bojana Brajkov je pozvala turističke radnike i vlasnike turističkih firmi da se aktivno uključite u realizaciju projekta kako bi partnerstvom i zajedničkim radom razvili turističku industriju u opštinama Vršac, Plandište, Alibunar i Bela Crkva, povećali svoj promet i zaposlili što više građana koji su danas bez posla.  

subota, 28 septembar 2013 09:59

ŽIVKOVIĆ „PROTIV“ ŽIVKOVIĆA

Na poslednjoj sednici Skupštine opštine Vršac, odbornici vladajuće većine doneli su odluku o konverziji duga Centra Milenijum prema opštini Vršac, u kapital u vlasništvu opštine.

Umesto da Milenijum isplati dugovanja na ime neplaćenih poreza i naknada (na imovinu, za gradsko građevinsko zemljište, za isticanje reklamnih panoa i druge), opštini je pripisano dodatno vlasništvo nad Milenijumom. Tako je opština postala vlasnik 95% Milenijuma, ali ostala uskraćena za 60 miliona dinara prihoda.

Ozbiljni građani se ne bave time da li je ova odluka manje štetna od drugih i kako izabrati manje zlo, već ih zanima šta je Milenijum i opštinski budžet dovelo u ovaj položaj i ko je za tako nešto odgovoran.

Postojanje „svete trojice“ – jednog čoveka sa tri funkcije, pruža deo odgovora. Do skoro, većinski vlasnik Milenijuma bila je Fondacija Hemofarm, što je za nju bio veliki teret, jer je na leđima nosila velikog poreskog dužnika i gubitaša. Predsednik Upravnog odbora Fondacije bio je u jednom periodu Čedomir Živković.

Milenijum godinama nije plaćao poreske obaveze koje su prihod budžeta opštine Vršac, ali je sve vreme isplaćivao visoke plate, održavajući privid uspešne firme. Predsednik Skupštine akcionara Milenijuma, Čedomir Živković, to je dopuštao.

Dugovi prema opštinskom budžetu su se gomilali, a predsednik opštine Vršac, koji je zakonski naredbodavac za izvršenje budžeta, nije pokrenuo prinudnu naplatu prema Milenijumu, kao što se to čini prema svakom drugom dužniku. Možda zato što je predsednik opštine – Čedomir Živković.

Neka budžetska nužda priterala je ovu „svetu trojicu“ da konačno sednu za isti sto i pronađu „spasonosno rešenje“ – konverziju duga u kapital.

Tako je Čedomir Živković, predsednik opštine, rešio plaćanje duga sa Čedomirom Živkovićem, predsednikom skupštine akcionara Milenijuma. Ostaje da se pitamo da li su Živkovići iz Milenijuma i Fondacije namerno i smišljeno izbegavali plaćanje poreza, sa idejom da im Živković iz opštine jednog dana otpiše tuđi dug?

Ovo zamešateljstvo dovelo je do apsurda, u kome je opština Vršac postala skoro isključivi vlasnik jednog, u suštini, komercijalnog objekta, tako da poreze i naknade, koje bi on inače morao da plaća opštini, sada ona, kao njegov vlasnik, duguje samoj sebi.

U ovom „političko-menadžerskom“ šibicarenju, profitirali su skoro svi. Fondacija se velikodušno ratosiljala gubitaša i njegovih dugova. Milenijum je održao visok nivo plata, a sada je rešio sve probleme dospevši na budžet.

Jedino je opština Vršac ostala „kratka“ za 60 miliona dinara, zauzvrat dobivši golu imovinu i nova ogromna usta. Sa takvim odnosom prema građanima i državi, svako može da bude „uspešan“. Ne plati se porez, novac se zadrži za sebe i čeka se da država preuzme vlasništvo.

Zašto i druge firme ne bi krenule tim putem? Predsednik opštine, kao najodgovorniji u zaštiti interesa opštine, morao je ovakvu manipulaciju da spreči, a ne da zloupotrebom više funkcija, bude njen kreator i glavni akter.

Braneći stav da se dug otpiše, neke kolege odbornici su tokom skupštinske rasprave rekli da Milenijum ima javni značaj.

To je činjenica, ali koji to događaj od javnog značaja Milenijum nije opštini debelo naplatio? S obzirom na koji način se lokalna vlast održava, uvažene kolege koje su odluku podržale, a nisu postavile pitanje odgovornosti kako se dotle došlo, svakako znaju zašto su tako učinile. Motive prepuštam njihovoj savesti.

Dejan Maksimović, nezavisni odbornik u SO Vršac

Mali poljoprivredni proizvođači u opštini Vršac, zahvlajujući projektu prekogranične saradnje "Unapređenje ekonomske sradnje u prekograničnom regionu Vršac - Gradinari stimulisanjem aktivnosti malih poljoprivrednih proizvođača", udružiće se u novi "AgriCo" klaster.

AgriCO projekat, pored promocije i podrške za 200 lokalnih malih i srednjih preduzeća, ima za cilj i da podstakne pokretanje sedam novih privrednih subjekata na proizvodnju, prodaju poljoprivrednih proizvoda. Porodične firme i mikro preduzeća takođe mogu proizvoditi i trgovati prekograničnom robom, mogu pružati prekogranične usluge i za to koristiti lokalne sirovine i radnu snagu, što dovodi do povećanja mogućnosti zapošljavanja na lokalnom i prekograničnom nivou.

U okviru AgriCO mreže napraviće se i baza podataka koja će stvoriti veću razmenu informacija između proizvođača, distributera, dobavljača i kupaca, kao i investitora iz celog prekograničnog regiona.

Takođe, izgradiće se dve nove prehrambene pijace. Prehrambena pijaca u Vršcu će biti smeštena na 2.401 kvadratnih metara izgrađene površine, sa 150 do1 60 mesta za mala i srednja preduzeća (povrće, voće, meso, riba, mlečni proizvodi, cveće). Biće opremljena laboratorijom za uzorkovanje poljoprivrednih proizvoda.

Partneri, opština Vršac i Gradinari (RO), organizovaće redovne događaje da bi promovisali proizvode koji se prodaju na ove tri pijace, a čiji su proizvođači članovi AgriCO mreže.

Promocija će se sprovoditi kroz AgriCO biltene namenje kupcima, kao i kroz druge promotivne aktivnosti na većim manifestacijama, koje se održavaju tokom trajanja realizacije projekta. Na AgriCO stočnoj pijaci u Gradinarima održaće se rumunsko- srpski sajam proizvođača, a na prehrambenoj pijaci Godišnji Festival žetve. Jedan od sajmova biće i sastavni deo vršačkog Grožđebala.

Projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Rumunija - Srbija. Vrednost projekta je 2.074.853 evra, od čega je 85 odsto učešće od strane IPA fonda. Projekat traje 18 meseci, do oktobra naredne godine

Izvor: E-vršac

nedelja, 01 septembar 2013 18:55

PROTEST UGOSTITELJA UZDRMALA LOKALNU VLAST

Vršački ugostitelji i njihovi gosti okupili su se ispred zgrade opštine u noći između subote i nedelje da bi iskazali nezadovoljstvo zbog odluke da im se skrati radon vreme. Oko 400 mladih ljudi došlo je ispred gradske kuće, simbolično, tačno u jedan posle ponoći, do kada po nedavno donešenoj odluci mogu raditi kafići u gradu pod Kulom.

- Okupili smo se da izrazimo nezadovoljstvo zbog odluke lokalne samouprave kojom celokupnu zabavu u našem gradu vikendom gase u jedan sat posle ponoći. Takvom odlukom jednostavno prisiljavaju mlade ljude da nakon zatvaranja kafića pronalaze alternativna mesta za zabavu, kao što su vršački stadion, park ili neki od trgova. Osim na ulici, mladi posle jedan odlaze i u nelegalne lokale koji ne podležu nikakvoj kontroli, pa tako ni ovoj o ograničenju radnog vremena. Možda je i najgore od svega što, zbog ove odluke, mladi iz Vršca odlaze u okolna sela ili Pancevo, Beograd, Zrenjanin, putuju noću, voze pod dejstvom alkohola i povećavaju rizik u ionako nebezbednom saobraćaju u Srbiji, objašnjava razloge za nesvakidašnji protestni skup Aleksandar Daskalov, jedan od članova udruženja vršačkih ugostitelja.

Vršački ugostitelji složni su u oceni da im skraćenje radnog vremena ozbiljno ugrožava poslovanje. 

- Jednostavno, tražimo da nam dozvole da mi radimo normalno. Mnogo stvari je obuhvaćeno i vezano sa ovom odlukom. Počevši od turističkog aspekta, socijalnog, ekonomskog, pa sve do bezbednosnog. Odluke se olako donose, bez ikakve konsultacije sa onima koje to direktno dotiče i bez razmatranja kakve sve posledica ovakve odluke mogu imati. Živimo u vremenu kada je sve manje posla za mlade ljude, a tamo i gde ga ima uvode se represivne mere, dok se za ljude koji bi se zabavili uvode nerazumne i ograničavajuće mere. Uglavnom se pozivaju na neke žalbe za buku, pominju i neku peticiju od 170 ljudi, a šta je sa ostalim, mladim ljudima, da li su i oni građani ovog grada ili ne, šta je sa nama koji pokušavamo da privređujemo? Da li smo i mi građani ovoga grada ili ne? Tu se ne radi o 170 ljudi, već o mnogo, mnogo većem broju, ističe Daskalov.

Izvor: e-vrsac

subota, 31 avgust 2013 06:02

MLADI U VRŠCU NISU KRIMINALCI

Vršački ugostitelji najavili su protestni skup za subotu, sat iza ponoći, ispred zgrade opštine.

Ugostitelji i njihovi gosti simolično će se okupiti u jedan po noći zbog skraćenja radnog vremena ugostiteljskih objekata u gradu pod Kulom, koji po novoj odluci mogu raditi vikendom do sat iza ponoći, dok muziku moraju ugasiti već u ponoć.

- Pozivamo sve mlade da nam se pridruže u mirnom protestu protiv odluke režima o zatvaranju kafića u ponoć. Protest će se održati u subotu na nedelju u jedan sat iza ponoći na trgu kod zgrade opštine Vršac, stoji u saopštenju vršačkih ugostitelja.

Izvor: e-vrsac

Pogledajte je izlaganje predsednika opštine Čedomira Živkovića 

četvrtak, 29 avgust 2013 11:29

VRŠĆANIN PREUZEO SIMPO

Vrščanin Ljubomir Ilkić, nedavno smenjeni direktor u „Simpu“ iz Vranja, preuzeće u narednom periodu tu kompaniju, dok će dugogodišnji predsednik firme Dragomir Tomić morati da ode u penziju, pišu novine „Vranjske“.

Posle preuzimanja „Simpa“ od strane države, Vlada će imenovati novi Nadzorni odbor na čijem će čelu biti Ilkić. Ovakav scenario biće realizovan na prvoj narednoj Skupštini akcionara, pišu „Vranjske“, a direktor „Simpa“ ostaće i dalje Slađan Disić, na insistiranje samog Ilkića.

Ilkić je diplomirani pravnik, rođen je u Vršcu  1965. godine, i do 31. maja u „Simpu“ je bio na funkciji zamenika predsednika i izvršnog direktora, a do 1. juna ove godine upravljao je i ŠIK Kopaonikom u Kuršumliji. Na jednoj od sednica vrha „Simpa“ on je smenjen sa svih funkcija u firmi, jer je ocenjeno da više ne uživa poverenje Tomića i njegovih.

Mediji pretpostavljaju da je Ilkić pripadnik SNS-a. Priča se da i sam Vučić izuzetno ceni njegove menadžerske sposobnosti.  Prema pisanju „Vranjskih“, za Dragana Tomića predviđena je penzija, u koju će morati da ode posle predočavanja svih činjenica koje država može upotrebiti protiv njega. Biće to, piše list, ponuda koja se ne odbija.

Vrščani se sećaju da je Ljubomir Ilkić devedesetih bio visoko kotiran u SPS-u i da je pored sadašnjeg premijera Ivice Dačića i on bio glavna mlada uzdanica pokojnog Slobodana Miloševića.

Izvor: evrsac

Vi ste ovde: Home Novosti GG ZA BOLJI VRŠAC Udruzenje za bolji Vrsac